Angkor

Mnogi od vas vjerovatno po prvi puta cuju ovo ime, ali u stvari znaju o cemu se radi; to su  arheoloski ostatci stare kmerske civilizacije od prije otprilike tisucu godina, koji su u medjuvremenu uvrsteni i u svjetsko nasljedje UNESCO-a. I oni kojima arheoloski spomenici nisu neka strast, vjerovatno su vidjeli Tomb Raider s Angellina-om Jolie koji je bio svjetski hit: jedan dio scena je sniman upravo tamo. Tamosnji turisticki radnici iskoristili su prisutnost jedna velike filmske zvijezde u propagandne svrhe, pa vam tako u obliznjem Siem Reap-u, gradu gdje odsjedaju svi posjetioci Angkora, sluze koktel Tomb Raider, koji je kreiran u toku snimanja filma. Ako ste stoti koji ste narucili koktel, dobivate jos jedan besplatno, a ako ste pet tisuciti, vasa je nagrada od 100 dolara. Ja i supruga smo ih popili 4, ali nismo uletili u magicne brojeve (pice je dobra i mogu ga preporuciti).

Angkor se proteze na ogromnoj povrsini od nekoliko tisuca hektara i u njegovom sklopu se nalaze desetci hramova iz doba procvata kmerske civilizacije. Kako je religiozni utjecaj u to doba bio podjeljen, neki od njih su podignuti u cast najistaknutijih hinduskih bogova Visne (drugo ime mu je Krisna) i Sive, a drugi slave budizam. Konstruktivni princip je svima isti: koristili su velike kamene blokove od kojih su slagali gradjevine (kao Lego kocke), a zatim su uklesivali reljefe koji se protezu na vise blokova. Sve to daje utisak da se radi o nekom gigantskom puzzle-u. Kamenje je s vremeno dobilo patinu, a i mnogi hramovi su obrasli jer se nalaze u dzungli, tako da je ugodjaj pomalo mistican, na  stranu prisustvo hordi turista iz cijelog svijeta. Najbrojniji su francuzi pod cijom se upravom Kambodza nalazila desetljecima.

Proveo sam tri dana u razgledanju "rusevina", kako bi to oni cinicniji nazvali, koje jasno daju do znanja visoki tehnoloski i kulturni nivo tog naroda prije deset stoljeca. U usporedbi s Europom iz tog perioda, radi se o zavidnom nivou koji ce Europa dostici tek niz stoljeca nakon toga. Lunjajuci medju gradjevinama i reljefima gotovo da se osjeca prisustvo duha samog naroda. Nametnulo mi se jedno pitanje: kako to da su tada bili puno napredniji u odnosu na nas, a danas su prilicno nazadniji, ako se to moze tako pojednostavljeno izraziti? Sto je dovelo do toga da su ti hramovi s vremenom jednostavno napusteni i zaboravljeni; obrasli u dzunglu cuvali su svoje tajne ne do tako davno. Nesto slicno se dogodilo i u Meksiku s hramovima starih Maja i Asteka.

Jedan od razloga njihove propasti i napustanja boravista mogao bi biti sadrzan u rijecima mog gimnazijskog profesora iz filozofije koji je tvrdio da su sve stare civilizacije propale zato sto su se odvojile od prirode i njenih zracenja, neophodnih za zivot i prosperitet ljudskog bica. Gradjevine u kojima su ljudi obitavali prekidale su prirodni tok zraka, kako onih koje dolaze iz zemlje, tako i onih ciji je izvor u svemiru.  Njegova je tvrdnja da su sve takve civilizacije osudjene na propost nakon pedesetak generacija. Objasnjavao nam je da su stari rimljani osjetili instinktivno taj problem i da su poceli izlaziti van gradskih porti (vrata), da bi se vratili u kontakt s prirodom, i da je tako nastao sport. Zamisliti samo kako smo se mi ogradili od prirode, ziveci u neboderima.

I meni je dosla jedan teorija zasto se civilizacija i kultura pomaknula iz tropskih predjela u one umjerenije, sjevernije. U stara vremena covjek je raspolagao s minimalnom tehnologijom da bi se odbranio od vremenski neprilika, prije svega hladnoce. Zato su se sve stare civilizacije razvile u toplim predjelima, gdje se ljudska rasa nije morala puno brinuti oko egzistencijalnih problema, imajuci dovoljno slobodnog vremena da se posveti duhu i umjetnickoj kreativnosti. Dok su oni razvijali kulturu i nauku, na sjeveru su morali zestoko raditi da bi se spremili za zimu: sagraditi si kolibu, nacjepati drva za ogrijev, spremiti hranu za hladne dane. Tako tezak zivot nijeo ostavljao prostora za kulturnu nadgradnju. Taj mukotrpan zivot donosio je iskustva o gradnji, konzerviranju hrane i drugim prakticnim stvarima. Covjek je poceo i izmisljati razne uredjaje kako bi si olaksao zivot i nakon dugog procesa i njegov um se razvio u tom smjeru. To je razlog zasto je danas korak ispred u odnosu na juzne narode.